Get Kahoot!

Web 2.0 alate volim jako i volim s njima eksperimentirati, isprobavati ih u nastavi, s učenicima, vidjeti kakve su im mogućnosti i kako ih mogu iskorititi za učenje. Neki me oduševe više, neki manje, a neke odmah eliminiram. Ali Getkahoot, alat koji upravo ovih dana isprobavam, je jedan od onih koji inspiriraju.

U svojoj dugogodišnjoj praksi još nisam doživjela da maturanti poslije sedam sati u školi ne žele ići kući već žele ostati dulje na satu njemačkog i s cijelim razredom odigrati kvizove koje su sami napravili o indirektnom govoru. Ili da me učenici mole da još vježbamo pasiv na satu engleskog. To je ono o čemu sanjamo mi nastavnici, zar ne? Da ih tako motiviramo da uče s veseljem.

kahootstds

Get Kahoot je besplatan alat za izradu kvizova. Da biste napravili kviz morate se registrirati. Možete dodati slike i video. Kviz uvijek možete mijenjati, dodavati nova pitanja, slike itd. Kad je kviz gotov pokreće se klikom na gumbić Launch i tada se pojavi PIN broj koji učenici moraju unijeti na stranici Kahoot.it.

kahootpin

 

Nakon unosa pina, učenici unose svoje ime, a nastavnik na svojoj stranici GetKahoot vidi sve učenike koji su se prijavili.

kahoot3

Nakon što se svi prijave, pokreće se kviz i počinje natjecanje u znanju. Za svako pitanje  unaprijed je određeno vrijeme, a kako se vrijeme smanjuje tako se povećava broj onih koji su odogovorili na pitanje. Ako svi odgovore prije isteka vremena, pojavit će se točan odgovori i broj odgovora po pitanju. Nakon toga se na ekranu pojavljuje 5 najboljih učenika. Bodovi se dobivaju za točnost i brzinu. Na kraju dobivamo pobjednika i vidimo koliko je točnih, a koliko netočnih odgovora dao. Također dobivamo analizu svih odgovora koju možemo spremiti na računalo.

No ono što je najbolje u Kahootu je da potiče učenike da izrađuju svoje vlastite kvizove. Ja to i inače stalno prakticiram, najčešće pomoću alata  Testmoz, pa su moji učenici već navikli na to, ali ako su Testmoz radili jer su morali, Kahoot rade jer to sami žele. Barem neko vrijeme dok se ne zasite, a onda će se opet pojaviti neki novi alat.

Humphrey stipendija

humphreyZa Hubert H. Humphrey Fellowship program saznala sam prije više godina. Desetomjesečna stipendija dodjeljuje se  potencijalnim liderima na području medicine, prava, novinarstva, ekonomije, obrazovanja, itd.  2012. godine sam u pozivu objavljenom na stranicama Američkog veleposlanstva u Zagrebu uočila da se stipendija dodjeljuje i nastavnicima engleskog jezika i odlučila se javiti. Prijava je bila zahtjevna, ali sam je ispunila, poslala u Veleposlanstvo i ubrzo bila obaviještena da sam ušla u uži krug pa sam pozvana na razgovor  s Povjerenstvom. I to sam uspješno napravila i ušla u najuži krug od tri kandidata. Tada sam morala polagati TOEFL – ispit iz engleskog koji sam položila s  visokim bodovima. Zatim je moja prijava zajedno s prijavom još dvoje kandidata, svatko od nas iz različitog područja, poslana u Ameriku.  Prošlo je nekoliko mjeseci, a onda su me obavijestili da sam rezervni kandidat te da ću ukoliko jedan od 20 odabranih kandidata iz područja obrazovanja odustane, ja dobiti stipendiju. Naravno, nitko nije odustao i ja nisam dobila stipendiju. Ta 2012. trebala je  biti zadnja godina da Hrvatska sudjeluje u Humphrey programu, jer nakon ulaska u EU to više neće biti moguće.

Međutim, u travnju 2013.  Hrvatska još nije bila članica EU pa je raspisan novi natječaj. Ponovno je uslijedilo isto – prijava, uži krug, razgovor i konačno odabir samo jedne – moje prijave i slanje u Ameriku.  Prošli četvrtak stigla je vijest da su me odabrali  i da ću provesti  deset mjeseci  na jednom od američkih sveučilišta :-)  Ja sam prva srednjoškolska profesorica koja je dobila ovu prestižnu stipendiju i jako, jako sam sretna, uzbuđena i ponosna.

Želje, pozdravi i rock’n’roll

Ono što mi zapravo hoćemo, čemu težimo, čemu se nadamo i tvrdoglavo vjerujemo da će se jednog dana obistiniti je vrlo jednostavno:  želimo da svaki nastavnik ima svoje računalo, da svaki učenik ima svoje računalo i da je svaka škola  opremljena suvremenim pomagalima (bežični internet, pametne ploče, 3D printeri, videokonferencijski alati, software, itd. itd. )  i naravno, najvažnije – da svaki nastavnik ima mogućnost stručnog usavršavanja o tome kako postojeću tehnologiju koristiti u nastavi.

Želimo  imati tehnologiju na raspologanju u svakom trenutku i na svakom satu, ali istovremeno želimo da ta tehnologija bude potpuno nevidljiva u našoj nastavi, da bude samo sredstvo kojim ćemo postići obrazovne ishode. Da tehnologija bude nešto što se samo po sebi podrazumijeva.

Iako se mnogi neće složiti sa mnom, činjenica je da tehnologija nije  tek usputni trend koji će ubrzo nestati već realnost  koju treba prihvatiti i iskoristiti na najbolji mogući način. Kad se pojavila televizija, mnogi su protivnici prognozirali da ta “tehnologija” nikad neće zaživjeti, jer tko bi mogao satima sjediti ispred obične kutije i gledati u nju.  Znamo kako je završilo. Ili kao što kaže danah boyd u svojoj knjizi It’s Complicated,  kad se pojavio rock’ n’roll, mnogi su bili uvjereni da  kvari djecu i mlade i htjeli su gu zabraniti. Pa zar nije onda najbolje razmisliti o mogućnostima tehnologije i naučiti kako je  koristiti svrhovito, pametno, redovito i … nevidljivo.

techwithlove

Svjetlo na kraju tunela

Jučer je u Barceloni završio Microsoftov Globalni forum koji je okupio više od 1100 nastavnika iz 97 zemalja koji su predstavljali svoje inovativne i kreativne projekte. Na kraju događanja odabrani su najbolji projekti u nekoliko različitih kategorija. U jednoj od kategorija pobijedili su naši susjedi iz Makedonije, Darko Taleski i Sofija Grabulosk. To je drugi put za redom da glavne nagrade na svjetskim obrazovnim natjecanjima odlaze u Makedoniju. Ne pitam se zašto, jer znam da je obrazovanje među prioritetima u toj maloj zemlji. Još prije nekoliko godina, makedonsko Ministarstvo obrazovanja potpisalo je ugovor s Intelom. Intel je uložio u školstvo, a poslije su došle i druge jake kompanije tako da danas svaka škola u Makedoniji ima bežični internet, svaki nastavnik ima računalo, svaki učenik ima računalo. I ono najvažnije – za svakog nastavnika osigurana je edukacija o tome kako upotrebljavati nove tehnologije i primijeniti nove metodologije. Ollie Bray je u svojoj e-knjizi Using 1:1 to Unlock Learning  upravo Makedoniju naveo kao zemlju predvodnicu na polju tehnologije.

A gdje smo mi? Znam da je Intel htio to isto učiniti u Hrvatskoj, ali nikako nisu mogli dogovoriti sastanak. Znam da jedna europska institucija želi uključiti naše Ministarstvo i preko njih naše škole, nastavnike i učenike u svoje projekte, ali zbog participacije nisu uspjeli dobiti  odgovor na mail. Jedna je druga europska incijativa već niz godina aktivna u Hrvatskoj pa je krovna organizacija odlučila dati dvostruka sredstva hrvatskom odjelu, no kako je to automatski značilo dvostruku participaciju onda je to također odbijeno. Na što su se u Europi prvo čudili, a onda smijali. A mene je bilo sram što dolazim iz takve zemlje.

redA gdje smo mi na globalnim druženjima najinovativnijih nastavnika svijeta? Bili smo nekad u samom vrhu. 2010. ja sam bila među 12 finalista Microsoftovog Svjetskog inovativnog foruma i to je najveći uspjeh hrvatskih nastavnika na Microsoftovim natjecanjima.  Nakon toga su ukinuli radno mjesto PIL (partners in learning) managera u MS Hrvatska . Sve druge zemlje i dan danas imaju PIL managere koji potiču inovativno obrazovanje, ako ničim drugim onda samim sudjelovanjem na ovakvim forumima gdje nastavnici imaju prilike učiti od najboljih i, ne manje važno, biti prisutni, dati do znanja da se i u njihovoj zemlji, u njihovim učionicama ide u korak s vremenom i provode inovativni projekti. Ali ne u Hrvatskoj. Nemam pojma zašto se to dogodilo, no razlog nije ni bitan. Bitno je da među onih 97 zemalja s početka ove priče nije bilo Hrvatske. Razlog tome nije to što nemamo inovativnih i kreativnih, naprednih nastavnika. Upravo suprotno, u Hrvatskoj ima puno, zaista puno onih koji su mogli uzdignute glave predstavljati Hrvatsku, natjecati se s najinovativnijim nastavnicima i ponosito predstavljati svoj rad. Mogli bismo, ali ne možemo jer umjesto prema naprijed, mi kročimo unatrag,  prema 20. stoljeću, u tunelu u kojem ja nikako ne nazirem svjetlo. A vi?

A na Globalnom Forumu, Anthony Salcito, direktor MS Education, poslao je ovu poruku:  Cherish your teachers if you want them to shine  i If you want good education, start by “pampering”  your teachers. (via Bram Faems)

Update: pitam se  zašto je ovaj post izazvao takvu navalu posjeta i dijeljenja na društvenim mrežama, pa čak i na portalima. Ovo su samo moja razmišljanja o tome gdje smo mi u odnosu na druge zemlje u svijetu.

Tvitanje u školi

Na ETWION mrežnoj edukaciji pripremili smo brojne alate za upotrebu društvenih medija na nastavi. Posebno dobrim za nastavu iz bilo kojeg predmeta, bilo za obradu ili utvrđivanje gradiva te za bilo koju dob učenika, čine mi se alati za izradu lažnih tvitova:  Fake Tweet Builder i Twister – Fake Tweet za koje nije potreban Twitter račun niti registracija.Dobar je također i Twtgal koji se koristi za dijeljenje fotografija, no može poslužiti i za dijeljenje lažnih tvitova, ali je potrebno imatiTwitter račun.

Učenici mogu napraviti razgovor između likova u književnom djelu koje čitaju iz hrvatskog ili stranog jezika. Iz povijesti mogu napraviti dijalog kakav su možda vodile povijesne ličnosti. Iz kemije mogu objasniti svojstva neke tvari ili pokuse. Mogu dati viđenje nekog umjetničkog djela iz perspektive umjetnika koji ga je stvorio ili pak dati svoje mišljenje o djelu. Evo kako su se sudionici naše mrežne edukacije poigrali s ovim alatima:

Arjana: Što se doista dogodilo na dodjeli Oscara

Arjana: Što se doista dogodilo na dodjeli Oscara

Andrea: To tweet or not to tweet

Andrea: To tweet or not to tweet

Karol: The Greenetwion is winning

Yasin: Brad finally admits it

Vasileios

Vasileios: Singing at the Oscars

Petronia: The Great Inventors

Petronia: The Great Inventors

Poveznica na Petronijin Twtgal

ETWION

etwiontwitterNaziv ovome blogu dali su urednici časopisa BUG nakon što sam im pisala da su potpuno u krivu kad su Twitter stavili među promašaje za 2009. godinu. Danas, četiri godine kasnije čitam u Bugu kako je njihov hashtag #bfs2014 na Future Bug Show koji je nedavno održan u Zagrebu, oborio rekord tvitova – poslano je više od 1.140 tvitova, a ukupan broj pojavljivanja na timelineovima twiteraša bio je enormnih 1,113.439 .

Ovaj put im neću pisati da nastavnici  tvitaju puno više  i da rekorde nastavnika tviteraša neće biti baš tako lako oboriti:

twitterarchivist

Ovaj rekord dogodio se za vrijeme četverosatnog Twitter maratona koji smo organizirali Bart Verswijvel i ja u prosincu 2013. ETWION je bio uvod u novu, treću po redu eTwinning mrežnu edukaciju koju smo vodili u Learning Labu za 190 nastavnika, eTwinning and Social Media.

Osim Twitter chata i trosatnog Twitterathona, za naše smo sudionike pripremili brojne materijale i web 2.0 alate za upotrebu društvenih medija za stručno usavršavanje i za rad s učenicima u razredu i eTwinning projektima.

Prva naša zajednička edukacija The Pedagogical Value of eTwinning Projects  bila je napravljena vrlo profesionalno i dobila je visoke ocjene  sudionika. Druga, eTwinning 3.0  je nadmašila prvu i zato sam bila pomalo u strahu prije treće. Znala sam da će očekivanja sudionika biti još viša, a istovremeno sam bila svjesna činjenice da su društveni mediji  još uvijek prilično stigmatizirani i kao takvi rijetko se koriste u  nastavi. Sad kad je i ova edukacija završena, znam da smo pogodili “u sridu” odabravši upravo tu temu i s načinom na koji smo je prezentirali. Pripremili smo brojne materijale o društvenim medijima i čak 60 različitih aktivnosti u kojima su sudionici mogli sami isprobati koji alati i koje aktivnosti imaju potencijala u njihovom vlastitom obrazovnom okruženju.

Feedback koji nam naši sudionici i ovoga puta daju na Padlet zidu je neopisiv! I svakako poticaj za nove mrežne edukacije. Da, da, već imamo ideje…

Tehnologija i razvoj vještina rješavanja problema

Na svojim radionicama i predavanjima uvijek napominjem da je važno kod  učenika razvijati vještine rješavanja problema. U tradicionalnoj nastavi često rad na satu nema veze sa stvarnim životom i stvarnim svijetom. Međutim, ako želimo da naši učenici misle kritički i rješavaju probleme, potrebno ih je aktivno uključiti u autentične aktivnosti i omogućiti da  rješenja problema zaista mogu primijeniti u svojoj neposrednoj okolini.

Ovi web 2.0 alati potiču učenike da pitaju, preispituju, traže i odabiru odgovore na postavljene probleme:

Decide Already
Epicdecide
Sticky Moose
Solv’r
Tricider

Draw a stickman - učenici crtaju i rješavaju brojne probleme. Odlično za vizualni i kinestetički stil učenja.
Scratch - alat za programiranje izrađen na MIT-u  za učenike u dobi od 8-16 godina.
MIT App Inventor  – alat za izradu aplikacija koje učenici mogu objaviti na Android marketu, što im daje autentičnost i kontakt sa stvarnom publikom.
Exploratorium - osim brojnih nastavnih planova, ovdje se nalazi mnogo aktivnosti  za učenike u kojima se od njih traži da rješavaju probleme.

IMG_3416

List.ly

listly_logoKao i svake godine do sada, tako je i ove upravo započeo ciklus online tečajeva u skolpu Electronic Village Online,  u organizaciji  TESOL-ovog Computer-Assisted Language Learning Interest Section . Tečajevi su besplatni za nastavnike iz cijelog svijeta i toplo ih preporučujem. Ja sudjelujem na tečaju Crafting the e-Perfect Textbook kojeg moderira Shelly Sanchez Terrell zajedno s još 15 moderatora.

Naša virtualna učionica odvija se u Google + zajednici te na List.ly – alatu za društveno označavanje. Na List.ly sam se prijavila prije nekoliko mjeseci, ali ga nisam koristila sve do danas kad sam napravila tri liste s linkovima na alate za digitalne priče, kombinacijske alate (mashups) i oblake riječi.  List.ly je vrlo jednostavan za koristiti, dovoljno je samo kopirati i zalijepiti link stranice koju želimo označiti. Osim tog List.ly je i odličan alat za suradnju, jer na izradi lista može sudjelovati više korisnika. Lista se može ugraditi na blog, ali ne na wordpress.com. Za wordpress. org postoji plugin.

Četiri godine Twitterove družine

like_logosNa mnogim portalima se ovih dana naveliko piše o trendovima i o tome koliko je (ne)zahvalno prognozirati što bi moglo biti in, a što out. Ipak, svi se slažu da su društveni mediji i dalje u uzlaznom trendu.  Nikad nisu zapravo ni prestali biti “in”. I ovaj blog je nastao upravo zbog društvenih medija -prije točno četiri godine!

Nakon što je u prosincu 2009. časopis BUG objavio listu najvećih neuspjeha tekuće godine na koju su uvrstili Twitter, ja sami im napisala pismo jer  sam već tada duboko vjerovala u moć društvenih medija. Moje pismo su (bez odgovora) objavili u siječanjskom broju pod nazivom Twitterova družina – i tako je nastao ovaj blog.

Što se promijenilo u ove 4 godine kad je riječ o društvenim medijima? Puno toga! Društveni mediji  postali su sveprisutni u svakodnevnom životu i koriste se u gotovo svim segmentima društva, kako za zabavu tako i za posao. I naravno, u obrazovanju pri čemu nastavnici koriste društvene medije za rad s učenicima na nastavi i van nje, kao oblik hibridne nastave ili kao oblik suradnje s učenicima i nastavnicima iz drugih škola i zemalja, ali također i  za kontinuirano stručno usavršavanje.

Već je prošle godine broj nastavnika koji se stručno usavršavaju na društvenim mrežma bio znatno veći nego prethodne godine, a vjerujem da će taj broj rasti i u 2014. i  da će sve više nastavnika otkriti mogućnosti koje društveni mediji pružaju za cjeloživotno učenje. Poznavanje engleskog jezika kao dominantnog jezika na društvenim mrežama više ne predstavlja tako veliku prepreku za povezivanje s kolegama, jer mnogi su uvidjeli da nije potrebno savršeno znanje jezika da bi se uspostavila i uspješno odvijala komunikacija s kolegama. Vjerujem da će broj nastavnika – korisnika društvenih mreža i dalje rasti i da će početi graditi svoje PLN-ove – pa je možda i vrijeme da nađemo odgovarajući prijevod za Personal Learning Network - osobna mreža za učenje?

A za one koji će tek kročiti u svijet društvenih medija dvije šaljive infografike:

social media

social-media-sites-explained-cats

Trendovi u obrazovnoj tehnologiji

HotorNot2

Za prvi dan nove godine  o trendovima iz članka  The 10 Biggest Trends in Ed Tech:

Na kraju godine novinari  obrazovnog časopisa T.H.E. Journal  pozovu obrazovne stručnjake da daju svoje gledište o trendovima koji su obilježili tekuću godinu i pokušaju predvidjeti hoće li ti trendovi u nadolazećoj godini biti “vrući” (HOT), “mlaki” (LUKEWARM) ili će pak izgubiti “moć” (LOSING STEAM).

Čitajući taj članak osjećala sam se kao da živim u nekom paralelnom svemiru. U Hrvatskoj, oni koji kroje obrazovnu politiku nikad nisu ni čuli za ove trendove – sigurna sam u to 100%, ispravite me ako griješim (bilo bi mi drago da griješim), a kamoli da bi razmišljali o implementaciji istih u naše škole.

Što je HOT prema američkim stručnjacima:

1) BYOD – Bring Your Own Device -apsolutni broj jedan, apsolutni HIT i apsolutno HOT.  “Donesi svoj uređaj” kod nas jednostavno ne može zaživjeti, ako ni zbog čega onda zbog toga što nemamo wifi u školama. (Kod nas upravo sad uvode žičani internet.(!) To što neki imaju, a neki nemaju uređaje nije samo problem kod nas već i u američkim školama, ali se pokušavaju naći načini kako da se taj problem riješi. Naglasak je na tome da je uređaj pravo svakog učenika, kao što je nekada bilo pravo svakog učenika da ima udžbenik. (!)

2) DRUŠTVENI MEDIJI  -  moćan alat za učenje i za podršku učenju, za razvoj komunikacijskih i suradničkih vještina, za autentično učenje, ali i za stručno usavršavanje nas nastavnika. Društveni mediji kod nas na žalost još uvijek predstavljaju sinonim za gubljenje vremena.

3)  iPAD – u Americi je naglasak na iPADima. Školski distrikti (nešto kao naši gradski uredi za obrazovanje) kupuju ih za sve učenike i nastavnike na svom području- npr. LAUSD – Los Angeles Unified District koji okuplja više od 1000 škola, ljetos je kupio iPADe za sve svoje učenike i nastavnike i sad se susreću s brojnim nedostacim i problemima koje nisu očekivali, ali na tome se uči, zar ne? Mi poučavamo u doba velikih tehnoloških promjena u kakvom još nikad nismo živjeli pa je onda i logično da eksperimentiramo kako bismo saznali što je dobro i pozitivno, a što nije. Ja bih dodala da u ovu skupinu spadaju svi tableti, ne samo iPADi.

4) ANALITIKA UČENJA – važnost standardiziranog testiranja nameće potrebu za prikupljanjem, mjerenjem i analiziranjem podataka o učenju i znanju.

Slijedi LUKEWARM prema američkim stručnjacima:

1) DIGITALNE ZNAČKE - za dodatni poticaj, za motivaciju, za učenje – formalno i neformalno ili za gemifikaciju učenja možda. Kod nas to nikad nije zaživjelo, tko zna hoće li ikad.

2) OER – Open Educational Resources (besplatni obrazovni sadržaji) koji prema nekim stručnjacima postaju sastavni dio kombinirane nastave , ali kojih ima toliko mnogo da se nastavnici često izgube u tom moru svakojakih, ponekad  pedagoško-upitnih materijala. Sonja i ja smo pokrenule  Moju maturu – jedan od prvih OER portala u HR još davne 2009. Bio je to tada zaista HOT topic.

3) LMS – Learning Managment System – npr. Moodle, Schoology, Edmodo unatoč tome što nisu HOT i dalje će nastaviti biti temelj mobilnom i kombiniranom učenju, obrnutoj učionici, suradničkom radu i dijeljenju sadržaja.

4) EDUKATIVNE IGRE – iako stručnjaci smatraju da igre imaju veliki potencijal u nastavi, ipak je potrebno napraviti temeljito istraživanje o tome kako igre mogu unaprijediti učenje.

Što gubi moć (LOSING STEAM) prema američkim stručnjacima:

1) DESKTOP RAČUNALA – mobilni uređaji preuzimaju glavnu ulogu jer omogućuju personalizirano učenje, interakciju, fleksibilnost i učenje svudgje i stalno. Znam da se Sonja neće složiti. Ja sam pak veliki zagovornik mobilnih uređaja, pogotovo nakon upotrebe tih malih uređaja u nastavi u ovih pola godine. Kad bih smjela, kompletno bih izbacila udžbenike, dala svakom učeniku tablet, provodila kombinirano učenje i vjerujem da bi rezultati bili značajno bolji.

2) E-PORTFOLIO – iako ima sjajne potencijale da pokaže učenikove vještine i kompetencije, nikad nije zaživio zbog prevelikog inzistiranja na  standardiziranim testovima i prevelike važnosti ocjena koji su ključni indikator učenikovog znanja.

I na kraju bonus pitanje o operativnim sustavima  što je HOT, a što nije:

Windows – LOSING STEAM  (ne samo da je za ozbiljno izgubio svoju nekadašnju moć, nego većinu korisnika to uopće ne brine)
OS X - LUKEWARM
iOS – HOT
Android – HOT

tablets