Učenje (ni)je zabavno

Primjer prvi:

Lekciju o baseballu počnite povijesnim pregledom. Započnite s Abnerom Doubldayom i utjecajem kriketa i imperijalizma. Zatim neka pišu test.

Nastavite predavanje o crnačkim ligama i  putujućim timovima, a od učenika tražite da memoriraju brojke i činjenice o svakom pojedinom igraču. Zatim neka pišu test.

Učenicima koji su ta dva testa napisali dobro, dozvolite da memoriraju još statističkih podataka o baseball igračima. Onima koji su loše napisali test dajte dulji rok  da savladavaju isto gradivo, a ako treba neka uzmu i instrukcije.

Nastavite poučavati o igračima u Japanu i Dominikanskoj Republici. Zatim neka pišu test.

Odvedite učenike na baseball utakmicu, ali neka se nitko dobro ne zabavlja.

Ako imate vremena, ponekad pod odmorom dozvolite učenicima da igraju baseball.

Očito je da ima puno djece (i odraslih) koji znaju daleko višeo baseballu nego što možemo zamisliti. No sigurno je da nijedan od njih nije učio o baseballu na ovaj način. Jer na ovaj način sigurno mu ne bismo mogli usaditi ljubav prema ovom sportu

Zašto bismo onda nastavno gradivo trebali poučavati na ovaj način, pita se Seth Godin iz čije sam sjajne knjige Stop Stealing Dreams – What Is School For?  prevela poglavlje How not to teach someone to be a baseball fan.

Primjer drugi iz iste knjige: How they saved LEGO

Tajna uspjeha  LEGO kockica leži u prijelazu sa svenamjenskih setova koji su se sastojali od kockica različitih veličina, oblika i boja na predefinirane setove koji se trebaju složiti na zadani način.

Zašto se prodaje više ovakvih predefiniranih setova? Zato što se oni podudaraju s očekivanjima roditelja i s načinom na koji se poučava.

Postoji samo jedan točan odgovor. Kad dijete složi kockice prema zadanim , unaprijed definiranim uputama i  roditelj i dijete mogu biti ponosni. Dijete je postiglo rezultat jer je slijedilo upute.

Ne, nije LEGO  problem, ali je simptom nečega što je krenulo  krivim smjerom. Ulazimo u revoluciju ideja, a proizvodimo generaciju koja umjesto kreativnosti želi upute.

Krajnje je vrijeme da im vratimo bojice.

Reklama za LEGO iz 1970ih: Što god da je, lijepo je

 

 

 

Tackk

Ttackklogoackk sam otkrila prije gotovo godinu dana, ali sam ga počela koristiti u razredu tek nedavno, otkad su ga integrirali u Edmodo pa se učenici ne trebaju posebno registrirati već koriste svoju Edmodo lozinku.  Tackk je alat za izradu postera na koji se može pisati i ugraditi razne vrste multimedijskih datoteka, gumbiće za linkove i obrasce.

Posteri mogu biti privatni ili javni. Moguće ih je komentirati i ugraditi na blog (ne na wordpress) i naravno podijeliti na društvenim mrežama i na Edmodu.

Moji učenici I.ih razreda su izrađivali postere o poznatim osobama. Snimali su se kako opisuju te osobe za što smo koristili Audioboo. Link na snimku su onda s nastavnilovog laptopa i mog Edmodo računa slali sebi na svoj Edmodo kako bi ondasnimku mogli ugraditi na svoj Tackk. Učenici trećeg razreda napravili su postere o zanmenitostima Zagreba i o njima snimali dijaloge.

 

 

Get Kahoot!

Web 2.0 alate volim jako i volim s njima eksperimentirati, isprobavati ih u nastavi, s učenicima, vidjeti kakve su im mogućnosti i kako ih mogu iskorititi za učenje. Neki me oduševe više, neki manje, a neke odmah eliminiram. Ali Getkahoot, alat koji upravo ovih dana isprobavam, je jedan od onih koji inspiriraju.

U svojoj dugogodišnjoj praksi još nisam doživjela da maturanti poslije sedam sati u školi ne žele ići kući već žele ostati dulje na satu njemačkog i s cijelim razredom odigrati kvizove koje su sami napravili o indirektnom govoru. Ili da me učenici mole da još vježbamo pasiv na satu engleskog. To je ono o čemu sanjamo mi nastavnici, zar ne? Da ih tako motiviramo da uče s veseljem.

kahootstds

Get Kahoot je besplatan alat za izradu kvizova. Da biste napravili kviz morate se registrirati. Možete dodati slike i video. Kviz uvijek možete mijenjati, dodavati nova pitanja, slike itd. Kad je kviz gotov pokreće se klikom na gumbić Launch i tada se pojavi PIN broj koji učenici moraju unijeti na stranici Kahoot.it.

kahootpin

 

Nakon unosa pina, učenici unose svoje ime, a nastavnik na svojoj stranici GetKahoot vidi sve učenike koji su se prijavili.

kahoot3

Nakon što se svi prijave, pokreće se kviz i počinje natjecanje u znanju. Za svako pitanje  unaprijed je određeno vrijeme, a kako se vrijeme smanjuje tako se povećava broj onih koji su odogovorili na pitanje. Ako svi odgovore prije isteka vremena, pojavit će se točan odgovori i broj odgovora po pitanju. Nakon toga se na ekranu pojavljuje 5 najboljih učenika. Bodovi se dobivaju za točnost i brzinu. Na kraju dobivamo pobjednika i vidimo koliko je točnih, a koliko netočnih odgovora dao. Također dobivamo analizu svih odgovora koju možemo spremiti na računalo.

No ono što je najbolje u Kahootu je da potiče učenike da izrađuju svoje vlastite kvizove. Ja to i inače stalno prakticiram, najčešće pomoću alata  Testmoz, pa su moji učenici već navikli na to, ali ako su Testmoz radili jer su morali, Kahoot rade jer to sami žele. Barem neko vrijeme dok se ne zasite, a onda će se opet pojaviti neki novi alat.

Humphrey stipendija

humphreyZa Hubert H. Humphrey Fellowship program saznala sam prije više godina. Desetomjesečna stipendija dodjeljuje se  potencijalnim liderima na području medicine, prava, novinarstva, ekonomije, obrazovanja, itd.  2012. godine sam u pozivu objavljenom na stranicama Američkog veleposlanstva u Zagrebu uočila da se stipendija dodjeljuje i nastavnicima engleskog jezika i odlučila se javiti. Prijava je bila zahtjevna, ali sam je ispunila, poslala u Veleposlanstvo i ubrzo bila obaviještena da sam ušla u uži krug pa sam pozvana na razgovor  s Povjerenstvom. I to sam uspješno napravila i ušla u najuži krug od tri kandidata. Tada sam morala polagati TOEFL – ispit iz engleskog koji sam položila s  visokim bodovima. Zatim je moja prijava zajedno s prijavom još dvoje kandidata, svatko od nas iz različitog područja, poslana u Ameriku.  Prošlo je nekoliko mjeseci, a onda su me obavijestili da sam rezervni kandidat te da ću ukoliko jedan od 20 odabranih kandidata iz područja obrazovanja odustane, ja dobiti stipendiju. Naravno, nitko nije odustao i ja nisam dobila stipendiju. Ta 2012. trebala je  biti zadnja godina da Hrvatska sudjeluje u Humphrey programu, jer nakon ulaska u EU to više neće biti moguće.

Međutim, u travnju 2013.  Hrvatska još nije bila članica EU pa je raspisan novi natječaj. Ponovno je uslijedilo isto – prijava, uži krug, razgovor i konačno odabir samo jedne – moje prijave i slanje u Ameriku.  Prošli četvrtak stigla je vijest da su me odabrali  i da ću provesti  deset mjeseci  na jednom od američkih sveučilišta :-)  Ja sam prva srednjoškolska profesorica koja je dobila ovu prestižnu stipendiju i jako, jako sam sretna, uzbuđena i ponosna.

Želje, pozdravi i rock’n’roll

Ono što mi zapravo hoćemo, čemu težimo, čemu se nadamo i tvrdoglavo vjerujemo da će se jednog dana obistiniti je vrlo jednostavno:  želimo da svaki nastavnik ima svoje računalo, da svaki učenik ima svoje računalo i da je svaka škola  opremljena suvremenim pomagalima (bežični internet, pametne ploče, 3D printeri, videokonferencijski alati, software, itd. itd. )  i naravno, najvažnije – da svaki nastavnik ima mogućnost stručnog usavršavanja o tome kako postojeću tehnologiju koristiti u nastavi.

Želimo  imati tehnologiju na raspologanju u svakom trenutku i na svakom satu, ali istovremeno želimo da ta tehnologija bude potpuno nevidljiva u našoj nastavi, da bude samo sredstvo kojim ćemo postići obrazovne ishode. Da tehnologija bude nešto što se samo po sebi podrazumijeva.

Iako se mnogi neće složiti sa mnom, činjenica je da tehnologija nije  tek usputni trend koji će ubrzo nestati već realnost  koju treba prihvatiti i iskoristiti na najbolji mogući način. Kad se pojavila televizija, mnogi su protivnici prognozirali da ta “tehnologija” nikad neće zaživjeti, jer tko bi mogao satima sjediti ispred obične kutije i gledati u nju.  Znamo kako je završilo. Ili kao što kaže danah boyd u svojoj knjizi It’s Complicated,  kad se pojavio rock’ n’roll, mnogi su bili uvjereni da  kvari djecu i mlade i htjeli su gu zabraniti. Pa zar nije onda najbolje razmisliti o mogućnostima tehnologije i naučiti kako je  koristiti svrhovito, pametno, redovito i … nevidljivo.

techwithlove

Svjetlo na kraju tunela

Jučer je u Barceloni završio Microsoftov Globalni forum koji je okupio više od 1100 nastavnika iz 97 zemalja koji su predstavljali svoje inovativne i kreativne projekte. Na kraju događanja odabrani su najbolji projekti u nekoliko različitih kategorija. U jednoj od kategorija pobijedili su naši susjedi iz Makedonije, Darko Taleski i Sofija Grabulosk. To je drugi put za redom da glavne nagrade na svjetskim obrazovnim natjecanjima odlaze u Makedoniju. Ne pitam se zašto, jer znam da je obrazovanje među prioritetima u toj maloj zemlji. Još prije nekoliko godina, makedonsko Ministarstvo obrazovanja potpisalo je ugovor s Intelom. Intel je uložio u školstvo, a poslije su došle i druge jake kompanije tako da danas svaka škola u Makedoniji ima bežični internet, svaki nastavnik ima računalo, svaki učenik ima računalo. I ono najvažnije – za svakog nastavnika osigurana je edukacija o tome kako upotrebljavati nove tehnologije i primijeniti nove metodologije. Ollie Bray je u svojoj e-knjizi Using 1:1 to Unlock Learning  upravo Makedoniju naveo kao zemlju predvodnicu na polju tehnologije.

A gdje smo mi? Znam da je Intel htio to isto učiniti u Hrvatskoj, ali nikako nisu mogli dogovoriti sastanak. Znam da jedna europska institucija želi uključiti naše Ministarstvo i preko njih naše škole, nastavnike i učenike u svoje projekte, ali zbog participacije nisu uspjeli dobiti  odgovor na mail. Jedna je druga europska incijativa već niz godina aktivna u Hrvatskoj pa je krovna organizacija odlučila dati dvostruka sredstva hrvatskom odjelu, no kako je to automatski značilo dvostruku participaciju onda je to također odbijeno. Na što su se u Europi prvo čudili, a onda smijali. A mene je bilo sram što dolazim iz takve zemlje.

redA gdje smo mi na globalnim druženjima najinovativnijih nastavnika svijeta? Bili smo nekad u samom vrhu. 2010. ja sam bila među 12 finalista Microsoftovog Svjetskog inovativnog foruma i to je najveći uspjeh hrvatskih nastavnika na Microsoftovim natjecanjima.  Nakon toga su ukinuli radno mjesto PIL (partners in learning) managera u MS Hrvatska . Sve druge zemlje i dan danas imaju PIL managere koji potiču inovativno obrazovanje, ako ničim drugim onda samim sudjelovanjem na ovakvim forumima gdje nastavnici imaju prilike učiti od najboljih i, ne manje važno, biti prisutni, dati do znanja da se i u njihovoj zemlji, u njihovim učionicama ide u korak s vremenom i provode inovativni projekti. Ali ne u Hrvatskoj. Nemam pojma zašto se to dogodilo, no razlog nije ni bitan. Bitno je da među onih 97 zemalja s početka ove priče nije bilo Hrvatske. Razlog tome nije to što nemamo inovativnih i kreativnih, naprednih nastavnika. Upravo suprotno, u Hrvatskoj ima puno, zaista puno onih koji su mogli uzdignute glave predstavljati Hrvatsku, natjecati se s najinovativnijim nastavnicima i ponosito predstavljati svoj rad. Mogli bismo, ali ne možemo jer umjesto prema naprijed, mi kročimo unatrag,  prema 20. stoljeću, u tunelu u kojem ja nikako ne nazirem svjetlo. A vi?

A na Globalnom Forumu, Anthony Salcito, direktor MS Education, poslao je ovu poruku:  Cherish your teachers if you want them to shine  i If you want good education, start by “pampering”  your teachers. (via Bram Faems)

Update: pitam se  zašto je ovaj post izazvao takvu navalu posjeta i dijeljenja na društvenim mrežama, pa čak i na portalima. Ovo su samo moja razmišljanja o tome gdje smo mi u odnosu na druge zemlje u svijetu.

Tvitanje u školi

Na ETWION mrežnoj edukaciji pripremili smo brojne alate za upotrebu društvenih medija na nastavi. Posebno dobrim za nastavu iz bilo kojeg predmeta, bilo za obradu ili utvrđivanje gradiva te za bilo koju dob učenika, čine mi se alati za izradu lažnih tvitova:  Fake Tweet Builder i Twister – Fake Tweet za koje nije potreban Twitter račun niti registracija.Dobar je također i Twtgal koji se koristi za dijeljenje fotografija, no može poslužiti i za dijeljenje lažnih tvitova, ali je potrebno imatiTwitter račun.

Učenici mogu napraviti razgovor između likova u književnom djelu koje čitaju iz hrvatskog ili stranog jezika. Iz povijesti mogu napraviti dijalog kakav su možda vodile povijesne ličnosti. Iz kemije mogu objasniti svojstva neke tvari ili pokuse. Mogu dati viđenje nekog umjetničkog djela iz perspektive umjetnika koji ga je stvorio ili pak dati svoje mišljenje o djelu. Evo kako su se sudionici naše mrežne edukacije poigrali s ovim alatima:

Arjana: Što se doista dogodilo na dodjeli Oscara

Arjana: Što se doista dogodilo na dodjeli Oscara

Andrea: To tweet or not to tweet

Andrea: To tweet or not to tweet

Karol: The Greenetwion is winning

Yasin: Brad finally admits it

Vasileios

Vasileios: Singing at the Oscars

Petronia: The Great Inventors

Petronia: The Great Inventors

Poveznica na Petronijin Twtgal

ETWION

etwiontwitterNaziv ovome blogu dali su urednici časopisa BUG nakon što sam im pisala da su potpuno u krivu kad su Twitter stavili među promašaje za 2009. godinu. Danas, četiri godine kasnije čitam u Bugu kako je njihov hashtag #bfs2014 na Future Bug Show koji je nedavno održan u Zagrebu, oborio rekord tvitova – poslano je više od 1.140 tvitova, a ukupan broj pojavljivanja na timelineovima twiteraša bio je enormnih 1,113.439 .

Ovaj put im neću pisati da nastavnici  tvitaju puno više  i da rekorde nastavnika tviteraša neće biti baš tako lako oboriti:

twitterarchivist

Ovaj rekord dogodio se za vrijeme četverosatnog Twitter maratona koji smo organizirali Bart Verswijvel i ja u prosincu 2013. ETWION je bio uvod u novu, treću po redu eTwinning mrežnu edukaciju koju smo vodili u Learning Labu za 190 nastavnika, eTwinning and Social Media.

Osim Twitter chata i trosatnog Twitterathona, za naše smo sudionike pripremili brojne materijale i web 2.0 alate za upotrebu društvenih medija za stručno usavršavanje i za rad s učenicima u razredu i eTwinning projektima.

Prva naša zajednička edukacija The Pedagogical Value of eTwinning Projects  bila je napravljena vrlo profesionalno i dobila je visoke ocjene  sudionika. Druga, eTwinning 3.0  je nadmašila prvu i zato sam bila pomalo u strahu prije treće. Znala sam da će očekivanja sudionika biti još viša, a istovremeno sam bila svjesna činjenice da su društveni mediji  još uvijek prilično stigmatizirani i kao takvi rijetko se koriste u  nastavi. Sad kad je i ova edukacija završena, znam da smo pogodili “u sridu” odabravši upravo tu temu i s načinom na koji smo je prezentirali. Pripremili smo brojne materijale o društvenim medijima i čak 60 različitih aktivnosti u kojima su sudionici mogli sami isprobati koji alati i koje aktivnosti imaju potencijala u njihovom vlastitom obrazovnom okruženju.

Feedback koji nam naši sudionici i ovoga puta daju na Padlet zidu je neopisiv! I svakako poticaj za nove mrežne edukacije. Da, da, već imamo ideje…

Tehnologija i razvoj vještina rješavanja problema

Na svojim radionicama i predavanjima uvijek napominjem da je važno kod  učenika razvijati vještine rješavanja problema. U tradicionalnoj nastavi često rad na satu nema veze sa stvarnim životom i stvarnim svijetom. Međutim, ako želimo da naši učenici misle kritički i rješavaju probleme, potrebno ih je aktivno uključiti u autentične aktivnosti i omogućiti da  rješenja problema zaista mogu primijeniti u svojoj neposrednoj okolini.

Ovi web 2.0 alati potiču učenike da pitaju, preispituju, traže i odabiru odgovore na postavljene probleme:

Decide Already
Epicdecide
Sticky Moose
Solv’r
Tricider

Draw a stickman – učenici crtaju i rješavaju brojne probleme. Odlično za vizualni i kinestetički stil učenja.
Scratch - alat za programiranje izrađen na MIT-u  za učenike u dobi od 8-16 godina.
MIT App Inventor  – alat za izradu aplikacija koje učenici mogu objaviti na Android marketu, što im daje autentičnost i kontakt sa stvarnom publikom.
Exploratorium – osim brojnih nastavnih planova, ovdje se nalazi mnogo aktivnosti  za učenike u kojima se od njih traži da rješavaju probleme.

IMG_3416

List.ly

listly_logoKao i svake godine do sada, tako je i ove upravo započeo ciklus online tečajeva u skolpu Electronic Village Online,  u organizaciji  TESOL-ovog Computer-Assisted Language Learning Interest Section . Tečajevi su besplatni za nastavnike iz cijelog svijeta i toplo ih preporučujem. Ja sudjelujem na tečaju Crafting the e-Perfect Textbook kojeg moderira Shelly Sanchez Terrell zajedno s još 15 moderatora.

Naša virtualna učionica odvija se u Google + zajednici te na List.ly – alatu za društveno označavanje. Na List.ly sam se prijavila prije nekoliko mjeseci, ali ga nisam koristila sve do danas kad sam napravila tri liste s linkovima na alate za digitalne priče, kombinacijske alate (mashups) i oblake riječi.  List.ly je vrlo jednostavan za koristiti, dovoljno je samo kopirati i zalijepiti link stranice koju želimo označiti. Osim tog List.ly je i odličan alat za suradnju, jer na izradi lista može sudjelovati više korisnika. Lista se može ugraditi na blog, ali ne na wordpress.com. Za wordpress. org postoji plugin.